Meditacija
Stresna reakcija zavisi od situacije, načina na koji je doživljavamo i resursa koje imamo za oporavak. Dok osjećamo opasnost, tijelo se priprema za borbu ili beg. Ovih pet jogijskih pristupa mogu da pomognu u osvješćivanju reakcije, smirivanju daha i postepenom povratku u ravnotežu.
Meditacijom stičemo iskustvo da ne moramo automatski da povjerujemo svakoj misli. Primijetimo je, ne reagujemo i tako stvorimo prostor između njenog intenziteta i svog postupka. To je dragocjeno jer na vlastitom primjeru vidimo da misao ne mora da upravlja nama, ma koliko zvučala uvjerljivo.
Za radostan i slobodan život potrebno je da prekinemo automatizam štetnih navika i otrovne samokritike. U meditaciji usmjerenoj na tijelo vraćamo se tjelesnom osjećaju i slušamo govor tijela kroz emocije i senzacije. To je naš prvi i najiskreniji jezik, koji treba ponovo da naučimo da razumijemo.
Kod anksioznosti možemo da izaberemo povratak tijelu i osjetimo protok snažne energije kroz njega. Tijelo prirodno teži otpuštanju i ravnoteži. Mislima straha i potpunim poistovjećivanjem s teškim osjećanjima možemo da zadržimo anksioznost u svom sistemu; ponekad joj upravo borbom da što prije prođe ne dopuštamo da prođe.
Čakre se prikazuju kao obojene svjetlosne tačke, mandale i vrtlozi, što može da djeluje mistično. Iza te simbolike stoji ideja o povezanosti dijelova tijela, žlijezda i organa s našim djelovanjem, emocijama, uvjerenjima i voljom. Sistem čakri opisuje sedam glavnih centara tjelesne energije i nudi mapu za cjelovito razumijevanje tijela i uma.
Meta je meditacija iz budističke tradicije u kojoj s punom pažnjom ponavljamo misli dobre volje, ljubavi i saosjećanja. Poželimo sreću dragoj osobi i nastojimo da tu misao podržimo osjećajem radosti. Tako razvijamo razumijevanje, strpljenje i dobronamjernost prema sebi i drugima.