Šta je mindfulness i zašto meditirati (osnove mindfulnessa)

zašto meditirati

Šta je mindfulness?

Mindfulness je način prisustva, posmatranja i življenja koji vježbamo meditacijom. Riječ mindfulness povezana je s Budinim plemenitim osmostrukim putem i pojmom sama sati koji se prevodi kao ispravno sjećanje, prisjećanje da posmatramo ili održavanje svijesti. U našem jeziku koriste se i izrazi svjesna pažnja i puna svjesnost. „Ispravno” ovdje znači s dobrom namjerom, tako da ne dozvolimo štetnim stanjima uma da preuzmu vođstvo. Kada smo mindful, njegujemo dobar odnos budnosti i opuštenosti. Budnost znači da smo prisutni i svjesni onoga što se dešava oko nas i u nama: znamo gdje smo, šta mislimo, čemu posvećujemo pažnju i šta osjećamo. Opuštenost znači da nismo preterano vezani za trenutnu misao ili stanje i da nismo potpuno upali u priču i stres.

Šta nas motiviše da vježbamo mindfulness?

Svi smo ponekad prirodno mindfulpa to stanje lako možemo da razumijemo. Kada smo tamo gdje želimo da budemo i radimo ono što volimo, prirodno smo budni i opušteni, bez borbe i bježanja, zainteresovani za ono što se dešava. U mindfulness meditaciji učimo da taj kvalitet prisustva primjenimo i na trenutke koji nam nisu prijatni. Želimo da budemo prisutni u vlastitom životu i kada donosi dosadne, bolne, teške ili konfliktne situacije. Umjesto da odmah pobjegnemo ili se borimo i opravdavamo, zastanemo, priznamo šta je tu i zatim odlučimo kako ćemo se odnositi prema onome što osjećamo. Postanemo radoznali.

Vrijednost života je u tome da osjetimo čitav raspon stanja, jer su sva ona prirodna. Kada zastanemo i prihvatimo, više ne moramo da bježimo; slobodni smo tu gdje jesmo.

Meditacijom sebi dopuštamo da osjetimo neprijatnost i priznamo da i ona smije da bude dio našeg života, a da pritom ne zaključimo da s nama nešto nije u redu. Naravno, ako za problem postoji rješenje, treba sebi da pomognemo. Saosjećanje, odnosno želja da pomognemo sebi i drugima, sastavni je dio budnog i zdravog mindful stanja.

Kako funkcioniše meditacija?

1. Učimo da regulišemo reaktivno i impulsivno ponašanje
2. Dobijamo mogućnost da djelujemo iz ispravne namjere
3. Stvaramo prostor mira u kojem možemo da osjetimo nemir

1. Meditacija je vježba kojom odlučno razvijamo budnost i opuštenost da bismo ih primjenili u životnim situacijama. Dok meditiramo, vježbamo da jasno vidimo, na primjer: „Aha, ova misao povezana je s ovim osjećanjem.” U tom trenutku ne reagujemo, već samo primjećujemo i posmatramo. Kada se ista misao kasnije pojavi u svakodnevnom životu, možemo da izaberemo hoćemo li reagovati, samo je primijetiti i pustiti ili postupiti drugačije. Iz meditacije već imamo iskustvo da misli ne moramo automatski da povjerujemo. Jednom smo je već primijetili bez reakcije i tako stvorili prostor između njenog intenziteta i svog postupka.

To iskustvo je dragocjeno jer na vlastitom primjeru vidimo da ne moramo da vjerujemo svakoj misli, ma koliko ona zvučala uvjerljivo.

Da bismo uopće mogli da reagujemo drugačije, potrebno je da primijetimo šta mislimo, provjerimo želimo li da nastavimo tim putem, zastanemo i usmjerimo se. Tako vježbamokontrolu impulsaodnosno sposobnost da između poriva i postupka napravimo prostor za izbor. Ta sposobnost može da se razvija i svako od nas može da je vježba.

2. Mindfulness nas uči da djelujemo iz ispravne namjere, tako da ono što izaberemo da uradimo, kažemo ili njegujemo u mislima ne dolazi iz želje da povrijedimo sebe ili drugoga. To je važno jer osuđujuće misli ponekad donose prividnu slast i osjećaj nadmoći. Vježbom taj obrazac slabimo: možemo da prepoznamo iskru pohlepe ili mržnje i izaberemo da nam ona ne bude izvor djelovanja.

3. Tokom meditacije stvaramo svjestan prostor pažnje u kojem sebi dopuštamo da osjetimo kako izgleda kada nas, manje ili više, preplave neprijatne tjelesne senzacije. Neprijatnost upoznajemo u sigurnim uslovima. Učimo da nemir posmatramo mirnim očima i da se „sprijateljimo” s onim što nam je ranije ostajalo u sjeni.
Metoda RAIN objašnjava korake takve prakse. Više pročitajte na: Mindful točka org

Kako održati kontinuitet mindfulnessa i dobar odnos budnosti i opuštenosti?

Da bismo bili prisutni u svakodnevnom životu, stav budne opuštenosti najprije vježbamo u jednostavnijim situacijama. Kada dođu veći izazovi, lakše ćemo imati hrabrosti da kažemo: „U redu je, smijem i ovo da osjetim. Mogu da dozvolim da bude tu takvo kakvo jeste.” 

Postepeno stičemo sve više alata za rad sa sobom, primijenjujemo mindfulness na širi raspon osjećanja i upoznajemo misli kojima sami sebe sputavamo. Postajemo razigraniji u odnosu prema vlastitim stanjima i doživljavamo ih manje kruto. Lakše se nosimo s odnosima i problemima, ne postavljamo sebe samo u ulogu žrtve, već osobe koja želi da upozna sve što je ljudsko. Meditacijom razvijamo zdrav odnos prema prolaznosti. 

Kontinuitet mindfulnessa njegujemo kroz svakodnevne radnje i stav tijela, često se podsjećajući šta želimo i zašto to činimo.

Tijelo kao polje sadašnjeg trenutka

Koncept mindfulnessa možemo logički da razumijemo, ali da bismo tako živjeli, navika mora da se usidri u tijelu.

Emocije su povezane s hemijskim i nervnim reakcijama u tijelu, a misli i tjelesna stanja međusobno utječu jedni na druge. Osjetimo ljutnju u tijelu i pojave se misli ljutnje; ako te misli nastavimo da ponavljamo, tjelesna napetost može da postane još jača. Negdje u tom krugu potrebno je da napravimo pauzu. Tijelo je najneposrednije polje u kojem možemo da osjetimo energetski odjek emocija i misli i pronađemo način da ga izrazimo. Male bebe još nemaju razvijene barijere racionalnog uma: kada ih nešto boli, plaču i udaraju nožicama; kada su sretne, smiju se i otvaraju ruke. Emociju odmah pokazuju cijelim tijelom.

Ideja je da tijelu dozvolimo da izrazi ono što treba, a da taj izraz oblikujemo inteligentno, mudro i primjereno, tako da bude koristan i za nas i za drugu osobu. Ako želimo da kažemo zbog čega smo ljuti, ali to učinimo pasivno-agresivno, druga strana će teško moći da nas čuje. Važno je da naučimo kako da svoja stanja izrazimo promišljeno i na dobar način. Vođena meditacija u pokretu: POLJE TIJELA

Snaga nasuprot stresu

Ravnotežu budnosti i opuštenosti najlakše prepoznajemo kroz tijelo: budni smo u mišićima koji nam daju snagu i stabilnost, a opuštamo one u kojima nepotrebno zadržavamo stres.

U jogi se ta ravnoteža opisuje izrazom sthira sukham asanam – principom stabilnosti i snage, a istovremeno udobnosti i opuštenosti. Ravnoteža sthire i sukhe spaja okvir koji nam daje stabilnost s pokretom koji se u tom okviru izražava s lakoćom. Na primjer, noge, karlica i donji dio stomaka daju nam bazu i snagu, dok gornji dio tijela držimo uspravno i opušteno. Stres se često nakuplja dok podižemo ramena, stežemo zube ili šake, pa te dijelove svjesno otpuštamo. Tako nam postaje lakše da prepoznamo misli i osjećanja koja su se pojavila. Somatske meditacije: OSJEĆAM DA SAM TU i MEDITACIJA TIJELOM.

I na kraju: zašto?

U drevnim filozofijama ljudi koji njeguju vrline opisuju se kao plemeniti. Plemenitost raste iz osobina uvježbanog uma. Vježbamo da bismo živjeli zdravije i sretnije, jer je to jedna od najvećih vrijednosti koje imamo.

Ukratko: meditiram da bih bila čovek.

Predavanje „Mindfulness za svaki dan” poslušajte na Jutjubu:

Tekst je nadahnut učenjima Mislava Brečića, Tare Brak i Džona Kabat-Zina kao i mnogih drugih autora. Poveznice: Sama sati, Sthira sukham asanam

Nauka o majndfulnesu:
– Nauka o majndfulnesu
– Kako mindfulness može da mijenja mozak
– Stanje mindfulnessa