Meditacija

Beleženje našega notranjega vzdušja in notranjih komentarjev je koristen korak pri ozaveščanju prepričanj, po katerih delujemo. Vodenje dnevnika čuječnosti ima nekaj jasnih smernic, ko jih upoštevamo, vemo, kaj počnemo, in dnevnik postane sestavni del naše vsakodnevne meditativne prakse.

Namjera je prvi korak da nam praksa yoge bude mindful, namjera da zauzmemo stav promatrača i odnos suosjećanja uz to da uložimo svoj najbolji trud za ono što radimo.

Malo modrosti iz meditacije in joge, ki jo lahko takoj uporabimo, saj ko si zastavimo pravi namen, iz katerega delujemo, ima že ena minuta 100-odstotno vrednost.

Pri meditaciji čuječnosti vadimo pozoren in sočuten odnos do vseh stanj, ki jih doživljamo (misli, čustva in telesne občutke), kar vodi do skrbno premišljenih in modro izvedenih dejanj.

Stres se može rješavati upravo zato što ovisi o našoj percepciji i situaciji, dok god percipiramo da smo u opasnosti u našem se tijelu aktiviraju hormoni koji nas pripremaju na borbu ili bijeg. 5 Yoga pristupa za rješavanje stresa…

Iz meditacijskega treninga imamo izkušnjo, da nam ni treba samodejno verjeti vsaki misli, imamo izkušnjo, da smo jih opazili, nismo se nanje odzvali in tako ustvarili prostor med intenzivnostjo misli in reakcijo. Ta izkušnja je zelo dragocena, ker iz lastnega zgleda vidimo, da nam ni treba verjeti vsaki misli, ne glede na to, kako prepričljiva je.

Za radostan i slobodan život trebamo prekinuti automatizam loših navika i otrovnih kritika našeg uma. Kako bi suradnja našeg “tijela i uma” – “stražnjeg i prednjeg” mozga bila konstruktivna krećemo na put osvještavanja. U meditaciji tijelom vraćamo se u osjećaj tijela, slušanje govora tijela na nivou emocija i tjelesnih senzacija, to je prvi i najiskreniji jezik kojeg trebamo razumjeti.

Biramo se vratiti u tjelesni aspekt anksioznosti i osjetiti protok te snažne energije tijelom. Tijelo uvijek ima tendenciju da otpusti, vrati balans, teži zdravlju i ravnoteži, kao i sve u prirodi. Mislima straha i identifikacije s teškim emocijama zarobljujemo anksioznost u svojem sistemu i zapravo time što se borimo da prođe ne damo da prođe. 

Čakre se ilustriraju kao svjetlosne točke u bojama, mandale i vrtlozi što nas može zbuniti jer djeluje mistično, no iza čakri postoji jednostavna znanstvena podloga. Sistem prema kojem su dijelovi tijela uključujući žlijezde i organe koji su smješteni u određenom dijelu povezani s djelovanjem u životu, emocijama, uvjerenjem i voljom. Kako određeni dio tijela proizvodi energiju te koliko to učinkovito radi rezultira zdravljem i sposobnošću ili obrnuto.

Metta je oblik meditacije iz tradicije Budizma u kojoj s punom pažnjom ponavljamo misli dobre volje, ljubavi ili suosjećanja. Na primjer, zaželimo sreću dragoj osobi te pokušamo tu misao podkrijepiti emocijom veselja i vizualizacijom onoga kome to želimo. Kada bivamo u stanjima dobrohotne ljubavi slobodni smo od straha, anksioznosti, loših misli prema sebi i drugima te prirodno rastemo u sposobnosti razumijevanja i strpljenja.

Kao prvo što je namjera? I drugo, zašto ih osvijestiti? Za potrebe ovog teksta idemo ovako definirati: namjera je pokretačka sila. Ako pojam namjere potražimo u prirodi, možemo reći da svaka vlas trave ima namjeru da raste, to je prirodno upisano u njoj.

Meditacija tijelom je trening kojim učimo ostati u kontaktu s tjelesnim senzacijama i čistoj energiji tijela. Pritom jasno vidimo koje misli se bude no imamo odmak od priče koju nam serviraju. Treniramo bistrinu i mogućnost kako se postaviti da imamo dovoljno prostora za izbor…