Za mene je yoga
|

O meni

P: Što je za tebe yoga?

T: Za mene je yoga neodvojiva od života, prakticiram je, proučavam, educiram se te kroz mnogo iskustva u radu s ljudima podučavam najpristupačnije što znam. 

Samo da obrazložim, yoga može značiti mnogo toga. Na primjer proučavanje Indologije i svetih hinduističkih spisa, pjevanje mantri, sljedba gurua, pokret tijela i daha… Moj je stav prema disciplini koja nam je došla s istoka da trebamo uzeti ono što je za nas najbolje te uklopiti u životni stil i kulturu u kojoj živimo.

Prepoznala sam da je meni osobno najkorisniji upravo ovaj “najvidljiviji” aspekt yoge. Yogijske metode u vidu vježbi, ciljanih tehnika, rada s dahom, metode rada s umom (tzv. meditacije), yogijske prehrane i slično. Brojni su izvrsni savjeti i praktične upute koji služe održavanju zdravlja, rješavanju zdravstvenih tegoba, redukciji stresa i općenitom poboljšanju kvalitete života. Stari dobri moto "zdrav duh u zdravom tijelu".  Za mene tu nema religiozne konotacije, nema dogme niti sumnje - yoga je za svakoga.

Yoga je set inteligentnih i praktičnih metoda za očuvanje zdravlja koje djeluju na sva tijela neovisno o rasi, spolu i dobi.

Jedina karakteristika potrebna za praksu yoge je osobna spremnost da se ulože trud i volja, drugim riječima jedina prepreka je lijenost. Naše zdravlje je u našim rukama. Stručna pomoć, kao što su doktori, savjetnici i instruktori pomažu dati upute i smjernice kako se liječiti te održavati zdravlje no na kraju svatko ipak treba sam raditi i uložiti trud.

Foto: Stjepan Tafra

P: Koji je smisao yoga prakse?

T: Kao i sve u našim životima prvo pitanje na koje trebamo odgovoriti je iz koje namjere djelujemo. Trebamo si iskreno priznati s kojom motivacijom pristupamo bilo čemu što radimo u našim životima, a pogotovo yogi. Volja i predanost koje su nam potrebne za redovno tjelesno i mentalno usmjeravanje (tako zvanu disciplinu) uvelike će obojiti namjera iz koje djelujemo. Namjere mogu biti razne i svatko može za sebe procijeniti što želi od prakse i vidjeti iz čega djeluje.

Ako djelujemo iz namjere da želimo postići rezultat u yogi kao npr. doseći neku asanu “onako kako bi trebala izgledati” = ozlijediti ćemo se (tako je i u životu, fiksiranost na rezultat osljepljuje nas na putu). Yoga nije praksa postizanja i gomilanja osobnih dostignuća i ono što smo već čuli prakticira se ne-nasilno. Nasilje prema samome sebi je siliti se da idemo “dublje” u trenutku kada osjećamo da tijelo ne može samo zato što smo to jučer mogli ili zato što može netko pokraj nas. Prateći takve misli idemo suprotno od smisla yoge.

Ako postavimo namjeru da ćemo dati najbolje od sebe sada, poštujući ono što se pojavi, razvijamo navike uma koje su velika vrijednost općenito u pristupu koji imamo do života.
Kada prakticiramo nema jučer i sutra, ima samo poštivanje ovog što je sada tu i mudrost da znamo napraviti najbolje što možemo.

Dati najbolje što možemo onome što radimo iz trenutka u trenutak smisao je života. 

Dakle smisao prakse je pitanje s kojim krećemo u praksu. S tim ćemo pitanjem kroz ono što radimo izraziti svoj odnos do toga što radimo i odnos do sebe općenito. Yoga nam bjelodano pokazuje odnos koji imamo sa sobom. Odmah će na površinu izviriti npr. samokritičar, sumnja u sebe, strah od onoga što osjetimo, nervoza, dosada, nedostatak samopuzdanja i slično - naš odnos s nama samima. Zato nam je na raspolaganju sljedeća vrijednost koju yoga filozofija promovira - suosjećanje, kojim učimo kako se nositi sa stavovima kojima vjerujemo a otrovni su za nas.

Foto: Stjepan Tafra

P: Kako nas yoga educira i što nam omogućuje?

T: Yogu smatramo cjelovitom disciplinom jer se bavi ujedinjenjem tijela i uma. Sama riječ yoga znači “ujediniti” to smo već mnogo puta čuli, a može se tumačiti doslovno: potpunu svjesnu pažnju ujedinimo s tjelesnim iskustvom koje se odvija u ovom trenutku u tijelu.

Kroz yogu učimo prihvatiti, otpustiti ili prevladati navike koje nas koče. Učimo razlikovati tjelesno iskustvo od komentara na isto koji su obično jako usko spojeni. Problem u tom kratkom spoju je da automatski reagiramo na misli koje su bile izazvane tjelesnim senzacijama koje opet izazivaju iste misli i mi se vrtimo u “slijepom krugu” (samsara).
Naš cilj kroz yogu je davati prostora i mogućnosti za drugačije reakcije, nove opcije i rješenja. Na primjer, kada stojimo u položaju koji nam je izazovan te nam dođu misli kako to više ne možemo podnijeti, no ipak ostanemo, nađemo način da dišemo, prihvatimo tijelom, malo po malo smanjujemo snagu mislima da "ne možemo" te isto iskustvo doživimo iz druge perspektive. Znamo da se najučinkovitija promjena odvija kad radimo s tijelom i umom zajedno.

Naše tijelo je riznica navika, memorija i podsvjesnog djelovanja. Tijelo doživljava svijet oko sebe, a razum interpretira taj doživljaj.

Drugo korisno i praktično re-programiranje koje se događa redovnom (ispravnom) praksom yoge je odvojiti stres od snage u tijelu te biti u mogućnosti proći kroz stresno iskustvo i otpustiti ga nakon što prođe. Određeni djelovi tijela kada su napeti (aktivni) razviti će snagu tijela, dok drugi kada su u spazmu drže stres u tijelu. Moći odvojiti ovo dvoje (koji se vrlo često aktiviraju zajedno) je razlika između toga da li “držimo situaciju” ili “padamo u nju”.

Na primjer ako radimo nešto fizički teško kao što je izazovni yoga položaj te na snagu nogu reagiramo s namrštenim izrazom lica i kratkim dahom cjelokupno iskustvo može stvoriti novi stres, no situacija se mjenja već ako opustimo mišiće lica i produbimo disanje.
Praksom yoge dobivamo mogućnost da svojim tijelom kreiramo iskustvo te odgovaramo na bilo koju situaciju svjesno, strpljivo i suosječajno.

Put yoge je polagan, postepeno nas mijenja. Shvaćanjem sebe razvijamo strpljenje za ostale, a građenjem odnosa sa sobom mijenjamo odnos prema okolini. 

Foto: Carlo Kovačec

P: Što je terapijska yoga?

T: Što se dulje bavim yogom sve je više podučavam tako da ima terapijski učinak. To znači da u prvi plan stavljam metode koje ciljano pomažu pri rješavanju nekog problema. Na vođenim online satima (ili u sklopu privatne poduke) pozabavim se određenim problemom, pitanjem ili dijelom tijela. Pokretima, dahom, stavljanjem pažnje na neki dio, istezanjem i suosjećajnim stavom možemo dotaknuti svoje tijelo svjesno i ciljano te razrađivati mišiće i tkiva koji nas drže zarobljenima u boli.

Terapijski pristup uvažava kompleksnost svakog zdravstvenog problema te mu pristupa holistički - cjelovito koristeći yogijske metode. Yoga terapija uvažava individualne razlike u dobi, životnom stilu, filozofiji, zanimanju, mentalnom i fizičkom zdravlju svakog pojedinca jer svatko od nas je poseban spoj psiho-somatskih karakteristika. Više o terapijskoj yogi.

Interes za terapijskim pristupom yogi dijelim s kolegicom Katarinom Luketinom s kojom sam započela program online edukacija “Divya terapija” (po novom Zdrav'ko yoga). Pozvale smo cijenjene hrvatske yoga učitelje koji su također prepoznali kako se yoga može primijeniti u terapijske svrhe da obrade po jednu temu u dvosatnoj teoretsko - praktičnoj radionici. Serija edukacija bila je jako uspješna i edukativna, sama sam mnogo toga naučila. Više o projektu pročitajte na poveznici.

P: Koji je bio tvoj put do yoge?

T: S 18 godina dolazim u prvi dodir s yogom kroz knjigu B. K. S. Iyengara "Light on yoga" te počinjem raditi yoga položaje prema toj knjizi u društvu prijatelja. Nastavljam prakticirati samostalno do 23. godine kada krećem na grupne vođene sate Ashtanga i Vinyasa yoge u tadašnje zagrebačke yoga studije Navu i Sanghu. Od godine 2009. Ashtanga Vinyasa yoga postaje osnova za moju osobu praksu i yogu koju podučavam (moj stav i pristup Ashtanga Vinyasa yogi pročitajte na - Ashtanga yoga).

Program obuke za učiteljicu yoge (RYT 200) završavam u GaiaYoga školi pod vodstvom Marca Bianca i Sandre Đidara Bianco. Zahvalna sam svojim učiteljima što su me podržali i učili.
Kroz godine prošla sam mnoge radionice i tečajeve poznatih svjetskih Ashtanga yogija: David Swenson, Richard Freeman, Kino MacGregor, Marc i Joanne Darby, Govinda Kai, Manju Jois, Harmony Litchi, Eddie Stern, Petri Raisanen… Edukaciju za voditelja yoge nastavljam s Petrom Carmichael u Divya yoga studiju gdje završavam daljnje školovanje (RYT 500). Tu moja praksa dobiva stabilnost i sigurnost na čemu se mogu zahvaliti svojoj učiteljici Petri. 

Krenula sam podučavati yogu motivirana osjećajem kako je ta disciplina vrijedan alat za bolji život te kako mogu prenijeti drugima ono što je pomoglo meni. 

2004. godine na tri mjeseca odlazim u Sri Lanku u budistički meditacijski centar gdje produbljujem znanje o budizmu i Vipassana meditaciji. Od tada pohađam mnoga desetodnevna meditacijska povlačenja pod vodstvima učitelja: Mislav Brečić, Bhante Sujiva, Ajahn Sundra, Martine Batchelor, Tina Rasmussen, S. N. Goenka centri (moj pristup meditaciji pročitajte na stranici meditacija).

Prakse meditacije i yoge ne odvajam od svakodnevice već primjenjujem bogatstva tih učenja za život koji živimo ovdje i sada. 

Yogu podučavam od kad sam završila školu za učitelja yoge, od 2012.g., prvo u nekoliko manjih grupa na više mjesta no uskoro krećem voditi redovne grupe u Om yogi i Šarenom studiju. Od 2018. g. počinjem voditi Divya yoga centar i školu sa svojom učiteljicom Petrom, naša suradnja bila je jako lijepa ali kratka jer je Petra preselila u Ameriku i prepustila Divya yoga centar meni. Do 2021. g. s kolegama vodim centar, programe yoge i dvije generacije za obuku učitelja yoge (TT200). Centar se u proljeće 2021. g. zatvara, a u jesen iste godine krećem raditi samostalno i započinjem ovaj Tena yoga projekt. 

Foto: moja arhiva

P: Kako to da je tvoj program yoge na donacije?

T: Pokrenula sam jedan mjesec online yoge na donacije i složila YouTube kanal snimki zoom sati koji je naravno dostupan svima. U tom periodu sam shvatila kakvo olakšanje osjećam kad ne razmišljam o tome da mi ljudi moraju plaćati za to što radim. Osjetila sam da moj poziv - podučavanje yoge zapravo je moj život i da ga već dijelim i da bih djelila neovisno o "paketu članarine". Odlučila sam nastaviti tim putem i razviti priču o donacijama...

U budizmu nailazimo na princip Dane - prakse razvijanja vrline darežljivosti kao protuotrova elementarnoj ljudskoj sebičnosti. Dana je formalni čin darivanja kojim se podržava podučavanje Budinog nauka - Dharme koja je, kaže Buddha, najveći (neprocjenjivo vrijedan) dar kojeg možemo primiti. Darovatelj Dane prima nauk o Dharmi te kao odgovor daruje bezuvjetno i s veseljem. 

Primjer: kada se otvarao veliki budistički samostan u Engleskoj - Amaravati, učitelj koji ga je osnovao primijetio je kako Englezi dolaze u samostan da bi dobili nešto za sebe, malo mira, savjet ili samo odmak od svakodnevice. Tradicionalni tajlandski budisti (koji žive u engleskoj) dolazili bi u samostan kako bi darivali, doprinosili i obogatili. Povukao je paralelu između sebičnih i velikodušnih navika ali isto tako i napomenuo kako se darivanje kultivira.

Nije nam prirodno davati dok nemamo dovoljno za sebe, darivanje proizlazi iz osjećaja bogatstva (ne nužno materijalnog bogatstva, mnogi siromašni ljudi su darežljiviji od bogatih). Tu se vraćamo na prvobitnu tezu:

Ako je najveće bogatstvo nauk koji nas uči živjeti zdravo, zadovoljno i bistrog uma, kada primimo taj dar prirodno se odazovemo radošću i potrebom da doprinesemo donacijom. 

Znanje i iskustvo koje sam dugo godina radoznalo sakupljala, primjenjivala na sebi te filtrirala tako da bude što jasnije i praktičnije za primjenu svima sada je otvoreni resurs. Tena Yoga online program i YouTube playliste snimki sati dostupni su svakome.

Možete mi se pridružiti, vježbati i učiti te vidjeti što vam je korisno. Ako želite podržati moj rad odaberite jednu od ponuđenih opcija i slobodno donirajte. Primijetite da li se radujete kada donirate te koju vrijednost za vas ima poduka koju primate.

Možemo razumjeti donacije kao veselje kojim pomažemo i podržavamo ono u što vjerujemo. Kako donirati?

Edukacija