{"id":14186,"date":"2023-03-28T17:07:36","date_gmt":"2023-03-28T15:07:36","guid":{"rendered":"https:\/\/tena.yoga\/blog\/prirodni-put-do-zivota-bez-stresa\/"},"modified":"2026-03-25T21:59:06","modified_gmt":"2026-03-25T20:59:06","slug":"prirodni-put-do-zivota-bez-stresa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tena.yoga\/sr\/blog\/prirodni-put-do-zivota-bez-stresa\/","title":{"rendered":"\u041f\u0440\u0438\u0440\u043e\u0434\u043d\u0438 \u043f\u0443\u0442 \u0434\u043e \u0436\u0438\u0432\u043e\u0442\u0430 \u0431\u0435\u0437 \u0441\u0442\u0440\u0435\u0441\u0430"},"content":{"rendered":"\n
\n
<\/div>\n\n\n\n
\n
<\/div>\n\n\n\n

5 yogijskih pristupa za rje\u0161avanje stresa<\/h3>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Naziv stres koji koristimo za opisati svoje psiho-fizi\u010dko stanje izvedenica je pojma iz fizike. Stres se definira kao koli\u010dina sile<\/strong> koja je potrebna da se na materiji uzrokuje deformacija<\/strong>. Stres nije utjecaj sile nego deformacija koja se pod tim utjecajem dogodi. Mi utjecaj stresne sile do\u017eivimo skoro svaki dan no to ne zna\u010di da imamo problem sa stresom.<\/p>\n\n\n\n

Kao i ostali sisavci u svojem tijelu imamo sustav koji se bavi upravljanjem stresnim situacijama i anti-stresiranjem nakon njih. Na primjer ma\u010dka nakon \u0161to do\u017eivi stresan doga\u0111aj, do\u0111e na sigurno mjesto, krene se tresti da otpusti adrenalin iz tijela te nakon toga odmori. Ma\u010dka ne ostaje u stresu nakon stresne situacije. Tako mo\u017eemo i mi, biti aktivni kada smo u situaciji koja zahtjeva na\u0161u aktivnost i skroz opu\u0161teni kada je vrijeme za opustiti se, \u0161to zna\u010di da nam sustav za upravljanje stresom zdravo funkcionira.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n

Stres ne nastaje zbog onoga \u0161to nam se dogodilo ve\u0107 zbog toga kako mi to prihva\u0107amo i koliko brzo mo\u017eemo otpustiti. Problem sa stresom imamo kada ne mo\u017eemo otpustiti.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Subjektivan stres koji latentno i dugoro\u010dno utje\u010de na nas \u010dini \u201cdeformaciju\u201d koju zovemo kroni\u010dni stres ili anksioznost. Subjektivno, zna\u010di da smo u stresu zbog na\u010dina na koji percipiramo situaciju, kako smo uvjetovani, zbog na\u0161eg karaktera, navika koje imamo, trauma i dosada\u0161njih iskustava. Latentno je stalno, malo po malo, skriveno ali ipak prisutno. Dugoro\u010dna izlo\u017eenost stresu je na primjer ratno stanje u dr\u017eavi, a kratkoro\u010dna je pad s bicikla.<\/p>\n\n\n\n

Stres se mo\u017ee rje\u0161avati upravo zato \u0161to ovisi o na\u0161oj percepciji i situaciji, dok god percipiramo da smo u opasnosti u na\u0161em se tijelu aktiviraju hormoni koji nas pripremaju na borbu ili bijeg (kortizol i adrenalin). To rezultira s budno\u0161\u0107u, pove\u0107anom koncentracijom, voljom i snagom ali istovremeno nemogu\u0107no\u0161\u0107u da se opustimo, probavimo i odmorimo. Dugoro\u010dno bivanje u stresu osjetimo kao osje\u0107aj nelagode, nemira, nezadovoljstva, straha, bespomo\u0107nosti, anksioznosti, nesanicu i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n

Stres na svakoga od nas utje\u010de druga\u010dije, posljedice se pokazuju tamo gdje nam je \u201cslaba to\u010dka\u201d. Slaba to\u010dka je istovremeno i poziv da tim putem pristupimo rje\u0161avanju i lije\u010denju problema.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n

Foto: Stjepan Tafra<\/p>\n\n

<\/div>\n\n
\n
<\/div>\n\n\n\n
\n
5 yogijskih pristupa za rje\u0161avanje stresa<\/h5>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

1. Mindfulness meditacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Meditacija je vrijeme kada stanemo i umirimo se, pogledamo u sebe i vidimo koje su misli prisutne, koji su osje\u0107aji u tijelu, to je vrijeme kada osvijestimo svoju \u201cunutarnju atmosferu\u201d. Meditacijom stvaramo naviku da prvo vidimo (zapravo da osjetimo) i probamo razumjeti \u0161to je tu i kako nas to navodi da reagiramo, a tek onda da svjesno i pomno odreagiramo. Kada stvorimo malo mira oko \u0161uma misli i osje\u0107aja, puno \u0107emo lak\u0161e otkriti svakodnevne \u201ctrnove\u201d koji su razlozi da se u nama aktivira stres. Kada se u svakodnevnom \u017eivotu pojavi okida\u010d za stres mo\u017eda \u0107emo mo\u0107i odreagirati na na\u010din, da ne dodajemo napetost, mo\u017eda ka\u017eemo ne\u0161to na druga\u010diji na\u010din, nosimo se druga\u010dije. Iz treninga u meditaciji imamo iskustvo da ne moramo automatski povjerovati onome \u0161to osjetimo, imamo iskustvo mirnog promatranja i pu\u0161tanja intenziteta reakcije koji \u010desto do\u0111e kao prvi instinkt. Meditacija je sinonim za opu\u0161tanje i relaksaciju no to su nuspojave ovog svjesnog mentalnog i energetskog rada. Svakako i to je iznimno korisno u no\u0161enju sa stresom – znati se opustiti i odmoriti um.\u00a0Vi\u0161e o mindfulnessu<\/em> na blogu: \u0160to je mindfulness <\/em>i za\u0161to meditirati<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n

Meditiramo da bi bili svjesniji uzroka koji nam stvaraju stres ali i zato da se umirimo i opustimo.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

2. Br\u017ee propu\u0161tanje kroz tijelo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stres je koktel kemije u tijelu, a problem je ako se ta kemija ne propusti kroz tijelo. Zato imamo termin \u201cpropu\u0161tanje kroz tijelo\u201d koji se odnosi na to da tijelo zna na zdrav na\u010din pustiti kemiju koju proizvodi (kada vi\u0161e nije potrebna). Naravno da tako treba sura\u0111ivati i na\u0161 \u201cum\u201d koji tako\u0111er pu\u0161ta stresne misli i ne vrti ih u krug. \u010cesto su to ljutnja, briga i strah koji se ponavljaju i besmisleno nas stresiraju. No propustiti kroz tijelo upravo zna\u010di opustiti mi\u0161i\u0107e koji su se aktivirali mislima stresa ili stresom situacijom. Ponavljam, tijelo to radi samo po sebi ako mu dozvolimo, kada se na\u0111e na sigurnom. Banalni primjer je tr\u010danje pred predatorom, tada nam se aktivira psoas, mi\u0161i\u0107 koji se me\u0111u prvima napuni adrenalinom kako bi po\u010deli bje\u017eati. Nakon \u0161to opasnost pro\u0111e psoas se opu\u0161ta. Du\u017eim sjedenjem u uredima psoas stalno biva skra\u0107en, a stresori su \u201cmentalne prirode\u201d kao na primjer rokovi, suradnja s te\u0161kim klijentima i o\u010dekivanja od nas. Prirodnom propu\u0161tanju na\u0161eg tijela poma\u017eemo yogom, ugodno prote\u017eemo mi\u0161i\u0107e, razgibavamo pomnim pokretom te duboko di\u0161emo. Zdravlje je odsustvo bolesti no i vi\u0161e od toga, to je mogu\u0107nost brzog i u\u010dinkovitog oporavka te \u017eivot u svojem najboljem energetskom izdanju. Zbog toga je propu\u0161tanje stresa te ostalih emocija i stanja kroz tijelo jako je va\u017ena vje\u0161tina koju mo\u017eemo nau\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

3. Re programiranje stresa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U yoga asanama postavimo svoje tijelo u polo\u017eaj koji \u017eiv\u010danom sustavu signalizira opasnost, no mi smo sada svjesno u\u0161li u tu stresnu situaciju u kontroliranim uvjetima (polo\u017eaj svojeg tijela i mjesto gdje radimo yogu) te di\u0161emo duboko i mirno \u0161to tijelu ka\u017ee \u201csve je u redu\u201d. Tim mehanizmom re-programiramo automatizam stresa u reakciju koja je pod na\u0161om kontrolom. Mi nismo \u201c\u017ertva stresa\u201d nego netko tko njime upravlja i spreman je upoznati \u0161to se to\u010dno tu doga\u0111a. Postajemo otporniji na stres jer nas manje pla\u0161i stiska koju osjetimo u tijelu, sve ju bolje znamo izbalansirati disanjem i ostati sna\u017eni. Na\u0161e tijelo je dom koji postaje sigurno mjesto.\u00a0U\u010dimo kako si dozvoliti osjetiti te\u0161ko stanje ali i pustiti da pro\u0111e.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Stjepan Tafra<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

4. Relaksiraju\u0107e disanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Simpatikus ili Parasimpatikus pitanje je sada.Na\u0161e optimalno svakodnevno funkcioniranje odvija se u djelovanju parasimpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava, tada su sve vitalne funkcije optimalne, dah dubok i miran. Stresne situacije aktiviraju simpatikus, otpu\u0161tanjem adrenalina i ostalim reakcijama kojima se tijelo priprema za borba bijeg akciju. Izme\u0111u ostalog dah se skra\u0107uje, pove\u0107ava mu se frekvencija. Ako opasnost ubrzo ne pro\u0111e simpatikus odr\u017eava to stanje u kontinuitetu. Spomenula sam dah jer je to funkcija autonomnog \u017eiv\u010danog sustava koju mo\u017eemo svjesno regulirati i jezik je kojim komuniciramo sa svojim tijelom. Yogiji su prepoznali da ritmom i kvalitetom daha mo\u017eemo jako puno toga u svojem tijelu instantno ili dugoro\u010dno promijeniti. Zato je \u201cnau\u010diti disati\u201d umjetnost za sebe, to su vrijedne metode kojima oslu\u0161kujemo \u0161to nam tijelo govori ali ga i vodimo kako da reagira u nekoj situaciji. Najbolji upravlja\u010d za svoja stanja imamo u tijelu.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n

Glavni princip je da dugi izdah aktivira parasimpatikus, a du\u017ei udah simpatikus. Zna\u010di ako se \u017eelimo opustiti naglasimo du\u017einu izdaha, a ako se \u017eelimo razbuditi produ\u017eimo i poja\u010damo udah.\u00a0<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

5. U stresu nismo sami<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da je ljude sram priznati da imaju problem sa stresom, anksiozno\u0161\u0107u i op\u0107enito bilo kakvom psihi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u.Kao prvo<\/strong> to nije problem pojedinca ve\u0107 kulture u kojoj \u017eivimo koja prezentira nezdrave ideale i o\u010dekivanja. Anonimno sam pitala grupicu ljudi \u0161to im stvara stres i odgovori su bili vrlo sli\u010dni, posao, rokovi, ubrzani \u017eivot, te\u0161ki odnosi\u2026 Ho\u0107u re\u0107i nitko od nas nije sam u tome \u0161to osje\u0107a, nemamo osobnu manu (falingu). Ta anksioznost je nevidljivi sloj u kulturi u kojoj \u017eivimo kojega ne vidimo kao \u0161to riba ne vidi da je u moru.Kao drugo<\/strong> svi imamo potrebu raditi na razumijevanju svojih psihi\u010dkih i emotivnih stanja, ne samo oni koji \u201cimaju problem\u201d. Sve je ve\u0107a potreba za \u201cduhovnim radom\u201d ili \u201csamopomo\u0107i\u201d da pritom ne mislim ni\u0161ta lo\u0161e dapa\u010de ta te\u017enja postoji od davnina. Zato nije nimalo sramotno meditirati ili \u017eeljeti se upoznati i pobolj\u0161ati odnos sa sobom (iz kojega proizlaze odnosi s ostalim ljudima). Pojedinac dakle ne tra\u017ei pomo\u0107 jer nije dobro ve\u0107 upravo iz vrline \u017eelje da bude dobro, \u0161to je iznimno pohvalno.Kao tre\u0107e<\/strong> pomozite si kako god znate, ne treba \u010dekati i trpjeti stres, \u017eivot je u redu kada smo dobro i za time trebamo te\u017eiti pod svaku cijenu. Pri\u010dajte s bli\u017enjima, razumijevanje prijatelja je veliki lijek. Potra\u017eite pomo\u0107 od profesionalnih osoba. Radite yogu i meditirajte. Volite se i pobrinite za sebe kao \u0161to bi za svoju najdra\u017eu osobu.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n\n\n\n

U travnju se na online yogi bavimo Antistres yogom, prolazimo gore navedene metode, vje\u017ebamo, di\u0161emo i meditiramo kako bi svatko od nas prona\u0161ao svoj na\u010din da se nosi sa stresom kad je potrebno. Pridru\u017eite se neovisno jeste li do sada radili yogu i isprobajte dobrobiti ovih metoda – Travanj<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Mnogo vo\u0111enih sati yoge u kojima obra\u0111ujem temu yoge za mentalno zdravlje i antistres yoge mo\u017eete prona\u0107i na mojem YouTube kanalu. Pretplatite se kako bi vam redovno stizale obavijesti o novim yoga satima. Yoga za mentalno zdravlje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Inspiracije:Simpatikus – autonomni \u017eiv\u010dani sustav<\/a>Wikipedia.org\/Stress<\/a>dr. Gabor Mate on stress<\/a><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n
<\/div>\n\n
\n
\n
\n