{"id":20680,"date":"2026-06-08T20:39:32","date_gmt":"2026-06-08T18:39:32","guid":{"rendered":"https:\/\/tena.yoga\/blog\/putem-vagusa\/"},"modified":"2026-07-12T10:29:43","modified_gmt":"2026-07-12T08:29:43","slug":"vaznost-vagusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/blog\/vaznost-vagusa\/","title":{"rendered":"Va\u017enost vagusa"},"content":{"rendered":"\n
<\/div>\n\n\n\n
\n
<\/div>\n\n\n\n
\n

\u017divot uz bolje razumijevanje vagusnog nerva<\/h2>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Vagusni nerv je va\u017ean dio autonomnog nervnog sistema i u\u010destvuje u regulaciji rada srca, disanja, probave i brojnih refleksa. Ipak, njegova uloga nije jednostavan prekida\u010d za stres niti se zdravlje mo\u017ee svijesti na njegovo \u201etoniranje\u201c. U ovom tekstu upoznajemo njegove funkcije i prakse koje mogu podr\u017eati opu\u0161tanje i op\u0107enito blagostanje.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

\u0160ta su nervi?<\/h3>\n\n\n\n

Nervi su snopovi vlakana nalik kablovima koji djeluju kao komunikaciona mre\u017ea tijela. Oni prenose elektrohemijske signale<\/strong> izme\u0111u mozga, ki\u010dmene mo\u017edine i ostatka tijela, u\u010destvuju\u0107i u pokretu, osje\u0107ajima i autonomnim funkcijama.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je vagus?<\/h4>\n\n\n\n

Vagusni nerv je deseti kranijalni nerv i jedan od najdu\u017eih i najslo\u017eenijih kranijalnih nerava. Polazi iz mo\u017edanog stabla, prolazi kroz vrat i grudni ko\u0161 i \u0161alje ogranke prema organima grudnog ko\u0161a i stomaka.
On je va\u017ean dvosmjerni komunikacioni put:
\u2013 prenosi informacije izme\u0111u mozga i brojnih unutra\u0161njih organa,
\u2013 ima senzorne, motori\u010dke i parasimpati\u010dke funkcije povezane s gutanjem, glasom, radom srca, disajnim putevima i probavom.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Fotografija preuzeta sa LINK<\/a><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Koje funkcije ima?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Prenosi senzorne i motori\u010dke signale.
\u2013 Kao dio parasimpati\u010dkog sistema u\u010destvuje u autonomskoj regulaciji, u stalnoj saradnji sa simpati\u010dkim sistemom. Ta dva sistema nisu jednostavni prekida\u010di, ve\u0107 se neprestano prilago\u0111avaju potrebama organizma.
\u2013 U\u010destvuje u nekoliko va\u017enih funkcija autonomnog nervnog sistema:
1. Probava:<\/strong> vagus u\u010destvuje u kontroli pokretljivosti i sekrecije u gornjem dijelu sistema za probavu. Osa crijeva\u2013mozak obuhvata vagusne, hormonske, imunolo\u0161ke i druge puteve, pa se ne mo\u017ee pripisati samo jednom nervu.
2. Srce i plu\u0107a:<\/strong> parasimpati\u010dka vlakna vagusa poma\u017eu u regulaciji sr\u010danog ritma, a njegovi ogranci u\u010destvuju i u refleksima disajnih puteva. Krvni pritisak i disanje zavise od mnogo me\u0111usobno povezanih sistema.
3. Imunolo\u0161ki i upalni procesi:<\/strong> Postoje istra\u017eivanja o takozvanom holinergi\u010dkom protivupalnom refleksu i terapijskoj elektri\u010dnoj stimulaciji vagusa. To je slo\u017eeno i aktivno podru\u010dje istra\u017eivanja; nije dokaz da svakodnevne velnes tehnike same po sebi le\u010de sistemsku upalu. Medicinska stimulacija vagusa sprovodi se u strogo odre\u0111enim klini\u010dkim uslovima.
4. Pokreti grla:<\/strong> vagusni ogranci u\u010destvuju u radu mi\u0161i\u0107a potrebnih za gutanje i govor, kao i u za\u0161titnim refleksima grla i disajnih puteva.
5. Reproduktivno zdravlje:<\/strong> Dugotrajan stres mo\u017ee utjecati na san, raspolo\u017eenje, libido i reproduktivno zdravlje, ali te promjene imaju brojne mogu\u0107e uzroke. Vagusni nerv nije jedini uzrok niti samostalno rje\u0161enje za reproduktivne tegobe.
6. Prilago\u0111avanje stresu: <\/strong>Autonomni nervni sistem poma\u017ee tijelu da se prilagodi zahtjevima i vrati u stanje odmora nakon optere\u0107enja. Na tu sposobnost utje\u010du san, zdravlje, kretanje, odnosi, okru\u017eenje i mnogi drugi faktori.
7. Pa\u017enja i emocionalno stanje:<\/strong> Stanje autonomnog nervnog sistema povezano je s pa\u017enjom, raspolo\u017eenjem i do\u017eivljajem stresa, ali nije opravdano tvrditi da ja\u010danje vagusa samo po sebi lije\u010di anksioznost, depresiju ili posljedice traume. Kod trajnih ili sna\u017enih simptoma va\u017eno je potra\u017eiti stru\u010dnu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Kako mo\u017eemo podr\u017eati opu\u0161tanje?<\/h4>\n\n\n\n
\n
\n

DAH<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
<\/div>\n\n\n\n

1. Mirno dijafragmalno disanje:<\/strong> sporije disanje uz nje\u017eno kretanje stomaka i punu pa\u017enju mo\u017ee pomo\u0107i smirivanju. Ud\u017eaji i druge jogijske tehnike disanja treba prilagoditi iskustvu, zdravlju i trenutnom stanju osobe.
2. Ne\u0161to du\u017ei izdisaji:<\/strong> mo\u017ee\u0161, na primjer, udahnuti broje\u0107i do \u010detiri, a izdahnuti broje\u0107i do \u0161est, bez naprezanja. Du\u017ei izdisaj nije takmi\u010denje; ako se jave vrtoglavica, nedostatak zraka ili nelagoda, vrati se prirodnom disanju.
3. Disanje s kratkom pauzom:<\/strong> Udah 4 \u2013 nje\u017ena pauza 2 ili 3 \u2013 izdah 6, tokom 3\u20135 ciklusa. Ne zadr\u017eavaj dah na silu, a u trudno\u0107i i kod sr\u010danih ili plu\u0107nih tegoba posavjetuj se sa stru\u010dnom osobom.
4. Meditacija:<\/strong> Mindfulness, meditacija na dah i srodne prakse mogu podr\u017eati svjesnost, opu\u0161tanje i bolje prepoznavanje tjelesnih signala. Vi\u0161e o mindfulness meditaciji prona\u0111i na: MINDFULNESS ZA PO\u010cETNIKE<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

ZVUK I REZONANCA<\/p>\n\n\n\n

5. Vokalno toniranje:<\/strong> Stvaranje blagog, rezonantnog zvuka na izdisaju mo\u017ee prirodno produ\u017eiti izdisaj i mnogima prija kao praksa opu\u0161tanja. Nije, me\u0111utim, dokazano da vibracija grla \u201edubinski stimuli\u0161e\u201c vagusni nerv.
6. Pevanje<\/strong>: pevanje, pevu\u0161enje, brujanje i recitovanje mantri mogu povezati zvuk, disanje i pa\u017enju u umiruju\u0107u cjelinu. Tu spadaju prakse kao \u0161to je Bramari pranajama<\/em>, kao i izgovaranje mantre OM.
7. Slu\u0161anje muzike: <\/strong>Muzika sporijeg tempa i umjerene dinamike nekim ljudima poma\u017ee da se opuste. Efekat zavisi od osobe, konteksta i li\u010dnih asocijacija.
8. Tapkanje:<\/strong> ritmi\u010dno, nje\u017eno tapkanje prstima po grudima, licu ili \u0161akama mo\u017ee poslu\u017eiti kao ritual usmjeravanja pa\u017enje na tijelo. Dokazi o specifi\u010dnom djelovanju na vagus su ograni\u010deni.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

POKRET<\/p>\n\n\n\n

9. Somatsko kretanje:<\/strong> Spori, te\u010dni i svjesni pokreti, poput mindful joge, plesa ili tai \u010dija, mogu podr\u017eati koordinaciju, pokretljivost i osje\u0107aj prisutnosti. Nje\u017eni pokreti o\u010diju i vilice mogu prijati, ali ne treba ih predstavljati kao dokazanu direktnu stimulaciju vagusa.
10. Otvaranje srca i grudnog ko\u0161a: <\/strong>nje\u017eni otkloni i pokreti ki\u010dme mogu olak\u0161ati pokretljivost grudnog ko\u0161a, vrata i ramena i stvoriti vi\u0161e prostora za ugodno disanje.
11. Redovno vje\u017ebanje<\/strong>: redovno kretanje, sport i rekreacija podr\u017eavaju op\u0107enito fizi\u010dko i mentalno zdravlje. Intenzivni intervalni trening, odnosnointervalni trening visokog intenziteta<\/em>, predstavlja sna\u017eno optere\u0107enje i nije neophodan za opu\u0161tanje. Intenzitet treba prilagoditi kondiciji i zdravstvenom stanju.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

OSTALE PRAKSE<\/p>\n\n\n\n

12. Hladna voda: <\/strong>Kratak dodir prohladne vode mo\u017ee izazvati sna\u017ean autonomni odgovor, ali to nije isto \u0161to i sigurno \u201etoniranje vagusa\u201c. Izbjegavaj nagle temperaturne \u0161okove, posebno ako ima\u0161 sr\u010dane, vaskularne ili druge zdravstvene tegobe, i po potrebi se posavjetuj s ljekarom.
13. Masa\u017ea i samomasa\u017ea:<\/strong> nje\u017ena masa\u017ea ramena, lica, \u0161aka ili stopala mo\u017ee prijati i pomo\u0107i opu\u0161tanju. Ne pritiskaj prednju ili bo\u010dnu stranu vrata niti podru\u010dje karotidnog sinusa i \u0161titaste \u017elijezde; takve zahvate treba prepustiti odgovaraju\u0107e obu\u010denom zdravstvenom stru\u010dnjaku.
14. Joga nidra:<\/strong> vo\u0111ena praksa dubokog odmora mo\u017ee pomo\u0107i subjektivnom osje\u0107aju smirenosti i kvalitetu odmora. Rezultati nisu isti kod svih i nije opravdano obe\u0107avati da direktno stimuli\u0161e vagus ili pouzdano sni\u017eava kortizol.
15. Aromaterapija:<\/strong> Prijatan miris, poput lavande, bergamota ili kamilice, nekim ljudima mo\u017ee biti dio rituala opu\u0161tanja, ali dokazi nisu jednaki za sve namene. Eteri\u010dna ulja koristi razbla\u017eena i prema uputstvima, uz dodatan oprez kod alergija, astme, trudno\u0107e, djece i ku\u0107nih ljubimaca.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

ISHRANA<\/p>\n\n\n\n

Vagusni nerv u\u010destvuje u komunikaciji izme\u0111u crijeva i mozga, dok na mikrobiom istovremeno utje\u010du ishrana, lijekovi, \u017eivotna dob, okru\u017eenje i brojni drugi faktori. Taj odnos je dvosmjeran i slo\u017een, pa ga ne treba svoditi na jednu namirnicu ili jednu nervnu putanju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

16. Jesti u miru i pa\u017eljivo \u017evakati: <\/strong>mirniji obrok i pa\u017eljivo \u017evakanje mogu olak\u0161ati svjesno prepoznavanje gladi, sitosti i digestivne nelagode. Ne postoji jedan ritam ishrane koji odgovara svima.
17. Probiotici i vlakna:<\/strong> Raznovrsna ishrana s dovoljno vlakana mo\u017ee podr\u017eati zdravlje crijeva. Probiotici imaju razli\u010dite sojeve i namene i nisu potrebni svakoj osobi; kod bolesti ili tegoba izbor je dobro provjeriti sa zdravstvenim stru\u010dnjakom. Vi\u0161e o dijetalnim vlaknima pro\u010ditaj na: FIBERMAKSING<\/a>
18. Vremenski ograni\u010deno uzimanje hrane<\/strong> (Vremenski ograni\u010dena ishrana<\/em>):<\/strong> je oblik rasporeda ishrane u kom se obroci jedu u odre\u0111enom dijelu dana, a ponekad se naziva ipovremeni post<\/em>. Takav raspored ne \u201eresetuje\u201c probavu i nije neophodan za zdravlje niti je prikladan za svakoga. Poseban oprez potreban je u trudno\u0107i, kod dijabetesa, poreme\u0107aja ishrane, hroni\u010dnih bolesti i terapije koja zavisi od obroka.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

DRU\u0160TVENA POVEZANOST<\/p>\n\n\n\n

Podr\u017eavaju\u0107i odnosi, osje\u0107aj pripadnosti i sigurna komunikacija mogu povoljno djelovati na raspolo\u017eenje i do\u017eivljaj stresa. Te promjene uklju\u010duju vi\u0161e mo\u017edanih, hormonskih i tjelesnih sistema i ne mogu se pripisati isklju\u010divo vagusnom nervu. \u201eVentralno vagalno stanje\u201c<\/em>je pojam iz polivagalne teorije kojim se opisuje stanje sigurnosti i dru\u0161tvene uklju\u010denosti. Mo\u017ee biti korisna metafora u nekim terapijskim pristupima, ali pojedine neuroanatomske i evolucione tvrdnje te teorije predmet su ozbiljne nau\u010dne rasprave i ne treba ih predstavljati kao kona\u010dno utvr\u0111ene \u010dinjenice.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

19. Praksa ljubavi i zahvalnosti:<\/strong> usmjeravanje pa\u017enje na zahvalnost, dobrotu i bliske odnose mo\u017ee biti dio meditacije i negovanja psiholo\u0161kog blagostanja, bez pritiska da stalno moramo biti pozitivni.
20. Grljenje, dodir i smijanje<\/strong>: topao kontakt, izrazi lica, razgovor i zajedni\u010dki humor mogu podr\u017eati povezanost i emocionalnu regulaciju. Dodir uvijek treba da bude \u017eeljen i uz obostranu saglasnost.
21. Libido:<\/strong> Stres, umor i osje\u0107aj nesigurnosti mogu utjecati na seksualnu \u017eelju, ali libido zavisi i od odnosa, hormona, zdravlja, lekova i \u017eivotnih okolnosti. Trajne ili zabrinjavaju\u0107e promjene vrijedi provjeriti sa odgovaraju\u0107im zdravstvenim stru\u010dnjakom.
22. Boravak u prirodi: <\/strong>Vrijeme u prirodnom okru\u017eenju mnogim ljudima prija i mo\u017ee se spojiti s laganom \u0161etnjom, jogom, meditacijom ili mirnim disanjem. Boso hodanje<\/a> mo\u017ee biti prijatno ako je podloga sigurna, ali nije neophodno za djelovanje na nervni sistem i nije prikladno za svakoga.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Da li sve \u0161to nas umiruje \u201etonira\u201c vagus?<\/h4>\n\n\n\n

Ne nu\u017eno. \u201eVagalni tonus\u201c je fiziolo\u0161ki pojam koji se u istra\u017eivanjima procjenjuje posrednim mjerama, \u010desto povezanim s varijabilno\u0161\u0107u sr\u010danog ritma, i nije isto \u0161to i trenutni osje\u0107aj opu\u0161tenosti. Televizija, svjesna praksa, hladna voda, post i intenzivan trening djeluju razli\u010ditim putevima. Kratak stresor nije automatski koristan, a hladno\u0107a, post i intervalni trening visokog intenziteta mogu biti neprikladni ili rizi\u010dni za neke osobe.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Joga vje\u017ebe i autonomna regulacija<\/h4>\n\n\n\n

1. INVERZIJE<\/p>\n\n\n\n

Inverzije su polo\u017eaji u kojima je karlica iznad srca, poput psa okrenutog nadole, dok su stoj na ramenima, glavi ili rukama znatno zahtjevniji. Nema dovoljno dokaza da ovi polo\u017eaji direktno \u201estimuli\u0161u vagus\u201c. Mijenjaju raspodijelu krvi i zahtijevaju prilago\u0111avanje krvnog pritiska, pa nisu za svakoga i treba ih u\u010diti uz stru\u010dno vo\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

\u2013 Baroreceptorska povratna sprega:<\/strong> Promjena polo\u017eaja tijela mijenja hemodinami\u010dke uslove. Baroreceptori u krvnim sudovima registruju promjene pritiska, a organizam zatim prilago\u0111ava rad srca i tonus krvnih sudova.
\u2013 Autonomska regulacija:<\/strong> Barorefleks uklju\u010duje i simpati\u010dke i parasimpati\u010dke puteve. Njegova reakcija ne zna\u010di automatski da tijelo polo\u017eaj do\u017eivljava kao siguran ili opu\u0161taju\u0107i.
\u2013 Pritisak i otpu\u0161tanje:<\/strong> Inverzije mogu promjeniti osje\u0107aj pritiska u grudima i stomaku, ali nema dobrih dokaza da taj pritisak mehani\u010dki \u201emasira\u201c ogranke vagusnog nerva. Do\u017eivljaj smirenosti vjerovatnije uklju\u010duje disanje, pa\u017enju, iskustvo i cjelokupan kontekst prakse.
\u2013 Mirno dijafragmalno disanje:<\/strong> sporije i ugodno disanje tokom joga polo\u017eaja, uklju\u010duju\u0107i ud\u017eaji <\/em>dah, kod nekih osoba mo\u017ee utjecati na sr\u010dani ritam i njegovu varijabilnost. To nije dokaz da se nerv \u201emasira iznutra\u201c, niti je jedna vrijednost varijabilnosti sama po sebi mjera zdravlja.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

2. PRETKLONI PREMA NAPRED<\/p>\n\n\n\n

Pretkloni mogu podr\u017eati istezanje zadnje strane tijela, mirnije zadr\u017eavanje i ne\u0161to du\u017ei izdisaj. Nije, me\u0111utim, utvr\u0111eno da kompresija stomaka direktno stimuli\u0161e vagusni nerv ili \u0161alje mozgu poseban \u201esignal odmora\u201c. Pa\u0161\u010dimotanasana<\/em> i Balasana<\/em> mogu biti restorativne kada su udobno poduprte i kada u njima nema bola, pritiska ili ote\u017eanog disanja. Efekat zavisi od osobe i na\u010dina izvo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

3. OTVARANJE GRUDNOG KO\u0160A I OTKLONI UNAZAD<\/p>\n\n\n\n

Blagi otkloni mogu pobolj\u0161ati pokretljivost prednje strane tijela, grudnog ko\u0161a i ramena i nekim osobama olak\u0161ati ugodno disanje.
\u2013 Istezanje:<\/strong> Iako vagus prolazi kroz vrat i grudni ko\u0161, otkloni ne \u201eizdu\u017euju\u201c sam nerv niti je uobi\u010dajena mi\u0161i\u0107na napetost dokaz da je vagus mehani\u010dki pritisnut. Istezanje posmatraj kao rad na pokretljivosti i udobnosti, a ne kao direktan tretman nerva.
\u2013 Dijafragmalno disanje:<\/strong> Udobno otvaranje prednje strane trupa mo\u017ee omogu\u0107iti slobodnije kretanje grudnog ko\u0161a i dijafragme. Spoj nje\u017enog pokreta, pa\u017enje i mirnog daha mo\u017ee pomo\u0107i opu\u0161tanju, ali ne garantuje promjenu vagalnog tonusa ili otpornosti na stres.
Intenzivni otkloni i prenaprezanje mogu izazvati bol, vrtoglavicu ili osje\u0107aj ugro\u017eenosti. Dobra mjera je polo\u017eaj u kom mo\u017ee\u0161 mirno da di\u0161e\u0161 bez bola. U restorativnoj jogi rekviziti poma\u017eu da tijelo bude stabilno i udobno poduprto.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

4. OTVARANJE KUKOVA<\/p>\n\n\n\n

Polo\u017eaji za kukove mogu pobolj\u0161ati pokretljivost i smanjiti subjektivni osje\u0107aj mi\u0161i\u0107ne napetosti. Nema dokaza da kukovi \u201eskladi\u0161te\u201c traumu ili da osloba\u0111anje psoasa direktno aktivira vagusni nerv. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

\u2013 Odnos psoasa i dijafragme:<\/strong> Psoas i dijafragma nalaze se u susednim dijelovima trupa i u\u010destvuju u dr\u017eanju i kretanju. Ugodniji polo\u017eaj karlice i trupa nekim osobama mo\u017ee olak\u0161ati disanje, ali to nije jednostavan mehani\u010dki prekida\u010d.
\u2013 Mi\u0161i\u0107na napetost i stres: <\/strong>Stres mo\u017ee pove\u0107ati napetost mi\u0161i\u0107a, uklju\u010duju\u0107i fleksore kuka, ali to ne zna\u010di da je emocionalna trauma doslovno pohranjena u kukovima. Polo\u017eaj treba prilagoditi tijelu i izbjegavati bol, sna\u017eno povla\u010denje i forsiranje.
Za smiruju\u0107u praksu mo\u017eemo spojiti nje\u017ena i udobno poduprta zadr\u017eavanja s prirodnim disanjem i mindfulness pa\u017enjom.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

VAGUS U SVAKODNEVNOM \u017dIVOTU<\/h4>\n\n\n\n

Poslije svih anatomskih i nau\u010dnih obja\u0161njenja, najkorisnije je izabrati jednostavne navike koje nam stvarno prijaju. Pevu\u0161i dok se tu\u0161ira\u0161, pro\u0161etaj, zaple\u0161i dok pere\u0161 sudove, odmori, di\u0161i bez forsiranja i zagrli dragu osobu uz njenu saglasnost. Cilj nije neprestano \u201epopravljati\u201c jedan nerv, ve\u0107 negovati odr\u017eiv odnos prema tijelu, kretanju, odmoru i ljudima oko nas. Jo\u0161 ideja mo\u017ee\u0161 prona\u0107i u projektu JOGA SAD i JOGA DOK\u2026<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Hromoterapija: boja lavande za opu\u0161tanje<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Unapredi svoj vagusni nerv<\/a>
Za\u0161to je stimulacija vagusnog nerva va\u017ena<\/a>
Vagusni nerv: perspektiva neuronau\u010dnika<\/a>
Psihopedija \u2013 vagusni nerv<\/a>
Naslovna fotografija: Stjepan Tafra<\/a><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vagusni nerv je va\u017ean dio autonomnog nervnog sistema. Upoznaj njegove stvarne funkcije i prakse disanja, joge, kretanja i odmora koje mogu podr\u017eati opu\u0161tanje bez neutemeljenih zdravstvenih obe\u0107anja.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17710,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_sitemap_exclude":false,"_sitemap_priority":"","_sitemap_frequency":"","footnotes":""},"categories":[530,535,540,465],"class_list":["post-20680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-lifestyle","category-mindfulness","category-terapeutska-yoga","category-yoga"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20680"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20698,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20680\/revisions\/20698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tena.yoga\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}